Petak, 24 Rujan 2021 15:22

Požega je najveći grad u Hrvatskoj bez atletske staze, a Požeško - slavonska županija jedina županija koja nema takav sportski objekt

POŽEGA - Atletski stadion u Požegi izgrađen je 1950. godine (na mjestu današnje nove Gimnazije) a srušen je nažalost sada već davne 1998. godine. Atletski stadion bio je zelena oaza u samom centru grada, smješten na idealnoj lokaciji u neposrednoj blizini tri osnovne škole i Gimnazije. Taj spomenik požeškog sporta koristili su sportaši, učenici kao i brojni rekreativci.

Kružna staza na tom objektu bila je dugačka 300 metara, a imala je 4 pojedinačne staze za trčanje dok je sam objekt imao i tribine. Atletski stadion odnosno atletska staza ne postoji od 1998. godine pa požeška djeca nemaju osnovne uvjete za bavljenje tim bazičnim sportom.

Umjesto da se tada ili u budućnosti na nekom drugom mjestu (na srednjoškolskom centru ili kod Vojarne) napravila još jedna modernija atletska staza dužine 400 metara sa bar 6 pruga, uz zadržavanje postojećeg stadiona, tadašnja neodgovorna gradska vlast uništila je ovaj spomenik požeškog sporta kako bi tu ugurala novu zgradu Gimnazije koja uz to nikada nije dovršena jer nikada nije izgrađena predviđena sportska dvorana pa požeški gimnazijalci i danas nastavu tjelesnog odgoja imaju na "ostacima ostataka" Atletskog stadiona. Tadašnji očajnički vapaj brojnih sportaša i građana da se gimnazijsko zdanje gradi uz nekadašnji srednjoškolski centar pokraj Ratarnice ostao je bez odjeka.

Požega je grad bogate atletske tradicije. Prvi atletski klub osnovan je 1911. godine. Boris Hanžeković rođen je 1916. godine u Požegi, kao student prava u Zagrebu nastupa u atletskoj sekciji HŠK "Concordia" i postiže ubrzo izuzetne sportske rezultate - bio je višestruki juniorski prvak Jugoslavije u trčanju na 100 i 200 m, na 110 m prepone i u trčanju štafeta 4x100 m i 4x400 m. Za reprezentaciju Jugoslavije nastupio je 10 puta, a 1938. godine postiže balkanski rekord u utrci na 110 metara s preponama (15 sekundi), pri čemu se proslavio pobjedom nad slavnim Grkom Hristosom Mantikasom.

Danas i poznati zagrebački atletski miting, popularni "Hanžek" nosi ime našeg Požežanina Borisa Hanžekovića.

Između dva svjetska rata uz Hanžekovića je Požegu proslavio i Vilim Mesner, državni rekorder u bacanju koplja (1928.). Požeška Gimnazija bila je u to vrijeme okosnica razvoja atletike pa je tako gimnazijski profesor francuskog Jason - Jaša Bakov (1906. - 1974.) organizirao u Požegi više atletskih natjecanja, a i sam je bio vrhunski atletičar: jugoslavenski rekorder u skoku s motkom i sudionik Olimpijskih igara u Berlinu 1936. godine.

Učenici Gimnazije Josip Šajnović i Zvonko Panežić su 1949. godine osnovali Atletski klub "Slavonija" čiji članovi nastupaju na svim natjecanjima u Hrvatskoj. Oni i drugi atletičari trenirali su pod vodstvom Vjekoslava Barca na vojnom atletskom stadionu izgrađenom 1948. pored Ljevaonice. No, važan poticaj razvoju "kraljice sportova" i stasanju novih požeških atletskih talenata dao je od 1950 godine novi stadion u čijoj izgradnji su dobrovoljnim radnim akcijama sudjelovali i brojni građani.

Poznatiji požeški atletičari koji su ostvarili zapažene rezultate su Ivan Maričević, Josip Muhar, Željko SkalaMarijan Strbašić i drugi. Nakon njih perjanica požeške atletike postaje izuzetni trkač Hrvoje Vincijanović, državni rekorder i balkanski prvak na 100 m. Kao vrstan trener pokazao se Ivan Maričević koji je uvježbao novu generaciju reprezentativaca: Željka Matešića (višestruki prvak Hrvatske i Jugoslavije na 3.000 i 5.000 m), Milana Erora, Dražena Maričevića i druge. 

Dobri atletičari su bili i profesori Gimnazije Nikola Dugandžija - Nino i Zvonko Panežić - Pande. Nakon uništenja požeškog atletskog stadiona 1998. godine, upravo se kroz tradicionalni atletski memorijal "Zvonka Panežića" u organizaciji Atletskog kluba Požega održao bilo kakav život "kraljice sportova" u našem gradu.

Memorijalna utrka je duga 15,6 kilometara te se od 2014. godine trči od Velike do Požege dok se do 2014. godine trčala od Požege do Velike. Od 2016. godine je po prvi put je za rekreativce i mlađe trkače u cilju popularizacije trčanja organizirana i kraća utrka dužine 5 kilometara pod nazivom Pandetova petica, a koja se trči od Mihaljevaca do Požege. 

Posljednje, 46. izdanje Panežićevog memorijala održano je 2019. godine dok se 2020. i 2021. nije trčalo zbog situacije s koronavirusom. Utrka nosi naziv po tom legendarnom profesoru požeške Gimnazije jer je upravo "Pande" započeo trčanje prema Velikoj u susret proljeću kako bi približio mladima zdrav način života te popularizirao trčanje na srednje i druge pruge. 

Atletski klub postoji i 23 godine nakon što im je bezobzirno uništen njihov sportski objekt, iako bez osnovnih uvjeta za rad te je preživio samo zahvaljujući skupini entuzijasta (Krešimir Valentić, Ivan Vitenberg, Đuro Inok, Manuel Čarđić, Marijana Švajda, Vesna Janković, Kruno Budimir, Aleksandar Buranji, Dinko Zima, Vinko Pisarović, Vedran Jesenović, Duško Panjković i drugi) koji požešku atletiku održavaju na životu nastupajući na brojnim utrkama diljem države. 

U posljednje vrijeme širom Hrvatske otvaraju se izgrađene i obnovljene atletske staze. Tako je 02. 07. 2020. otvorena potpuno obnovljena staza na Gradskom stadionu u Sisku, a trenutno se obnavlja staza u Gospiću. Upravo kreće projekt izgradnje staze u Glini kojeg provode Grad Glina, Atletski klub Glina i Hrvatski atletski savez, a u pripremi je i izgradnja nove staze u Petrinji. 

Potpuno obnovljena staza u Križevcima na tamošnjem Gradskom stadionu svečano je otvorena 11. 05. 2021., a  novi ponosni vlasnik atletske staze od rujna ove godine je i općina Mrkopalj (Primorsko - goranska županija). Šibensko - krinska županija je svoju prvu atletsku stazu dobila 2019. kada je otvorena nova atletska staza u na Stadionu Nogometnog kluba Dinara u Kninu. U veljači 2020. otvorena je nova atletska staza na Gradskom stadionu u u Kutini.

Proteklih godina također su potpuno obnovljene ili izgrađene nove atletske staze i u Vukovaru, Zadru, Makarskoj, Varaždinu, Čakovcu i Karlovcu. Još 2019. potpuno je obnovljen i atletski stadion u sklopu SRC Mladost u Zagrebu na kojem se i održava Hanžekovićev memorijal, a 14. rujna 2021. održano je već njegovo 71. izdanje. 

Požega tako nažalost i dalje ostaje najveći grad u Hrvatskoj koji nema atletsku stazu dok je Požeško - slavonska županija jedina županija koja nema takav sportski objekt. Općina Velika u skoroj budućnosti planira izgraditi atletsku stazu uz postojeći nogometni stadion odnosno na prostoru gdje se sada nalaze dva pomoćna nogometna igrališta. 

Atletika, plivanje i gimnastika su tri bazična sporta kroz koje bi sva djeca trebala proći pri svom ulasku u svijet sporta, pa bi i ti sportovi trebali svakako imati i primjerene objekte.

Atletska staza već je u prošlom stoljeću bila civilizacijski doseg, a pogotovo bi trebala biti u 21. stoljeću. Ne mora svaki grad imati ozbiljan atletski stadion, niti stazu s osam pruga ali primjeren sportski objekt za atletiku bi svakako trebao imati grad veličine Požege koja ima i više nego bogatu atletsku tradiciju. 

Pročitano 755 puta Poslijednja izmjena dana Petak, 24 Rujan 2021 17:34