Četvrtak, 08 Rujan 2016 02:00

U subotu, 10. rujna svečana sjednica Građanskog streljačkog društva "Požega 1871" povodom 145 godina postojanja

POŽEGA - Građansko streljačko društvo "Požega 1871" ove godine obilježava 145 godina od osnutka. Povodom toga, u subotu, 10. rujna s početkom u 10,00 sati u Gradskom kazalištu Požega ova najstarija gradska sportska udruga održat će svečanu sjednicu. Građansko streljačko društvo "Požega 1871" je u sklopu proslave ove velike godišnjice izradilo i prigodnu brošuru od 6 stranica u kojoj se nalazi kratak opis povijesti streljaštva u Požegi i povijest GSD "Požega 1871". 

 

Počeci streljaštva u Požegi 

Prvi počeci streljaštva u Požegi javljaju se početkom druge polovice 19. stoljeća, kada vojnici i oružnici vrše službena gađanja u Jagodnjaku, izletištu Požežana nedaleko središta grada. Njihovim odlaskom pojedini građani to mjesto koriste za "zabavu strieljanja u nišan" još prije osnivanja streljačkog društva. Prvi takav klub ili družina postoji od 1864. godine, a njegovi osnivači bili su stolar Ivan Ripperger, staklar Ivan Trnka, brijač Ivan Golub, opat Ivan Thaller, trgovac Đoko Ilić i drugi. Članovi te družine "strjeljali su u nišan" u već spomenutom Jagodnjaku, a kad vrijeme nije dopustilo, u dvorištu pivare Ferde Kempfa u Vučjaku. Kasnije su uredili prvu streljanu u podnožju šumice Kapavac u blizini pivare. Ova streljačka družina ili "Streljačka zadruga" nema još pravila i ne djeluje javno i organizirano, no temelj je budućeg streljačkog društva.

 

Osnivanje Građanskog streljačkog društva

Dana 20. travnja 1871. godine održan je inicijativni sastanak na kojem je za predsjednika privremenog odbora izabran trgovac Đoko Ilić i potpredsjednika Petar Vučetić, ravnatelja u požeškoj gruntovnici. Već 21. travnja predali su molbu Gradskom poglavarstvu u Požegi u kojoj mole poglavarstvo "da se izašalje povjerenstvo u Grgin dol, a na livadu Ivana Ferkovića, gdje bi se imalo odrediti mjesto za novu strieljanu". Povjerenstvo se sastalo 25. travnja i odobrilo mjesto veličine 1,3 jutra. Odbor za unutrašnje poslove kr. zem. vlade 14. srpnja 1871. godine pod brojem 6271 odobrio je Pravila i prema tome društvo je moglo početi javno djelovati. O svrsi osnivanja Građanskog streljačkog društva i ulozi u društvenom životu grada Požege, najbolje svjedoči članak 1. Pravila u kojemu piše: "Svrha ovog gradj. strieljačkog društva jest, da se članovom i ostalim pripadajućim, sa pucanjem u nišan u društvenoj strieljani ugodna zabava pribavi, te kroz to u ovom gradu društveni život promakne".

Isto tako u novim pravilima iz 1908. godine članak 2. kaže: "Družtvu je svrha promicati složni družtveni život priređujući zabave pucanja u nišan kao i ine zabave tečajem ciele družtvene godine". U prvi upravni odbor prema Pravilima birani su nadmeštar, podmeštar, blagajnik, perovođa i šest članova. Za prvog predsjednika društva izabran je Đoko Ilić, potpredsjednika Petar Vučetić i blagajnika Ivan Trnka. Pravila su posebno tiskana u tiskari požeškog tiskara i književnika Miroslava Kraljevića, starijeg. Prvi i najveći posao novoizabranog odbora bio je otkup zemljišta za streljanu i gradnja nove zgrade. Otkup zemlje plaćen je 200 forinti, dok su sredstva za izgradnju zgrade prikupljena prodajom 150 obveznica čija je pojedinačna vrijednost bila 5 forinti.

Tim sredstvimaa je 1871. godine podignuta prva društvena zgrada od drveta na zidanoj podlozi, koja je svojoj namjeni koristila dugi niz godina uz manje popravke i popunu inventara. U dokumentu od 18. svibnja 1901. godine, komisija Gradskog poglavarstva zapisnički je utvrdila stanje požeškog strelišta riječima: "Streljačka zgrada i streljačko zaklonište sa dvama zamjerkama leži u "Grgindolu" na čest 1596/1 i 1597/2 i vlasništvo je građanskog streljačkog društva u Požegi…". Društvena zgrada i strelište Društvena zgrada izgrađena je 1871. od drveta i trebalo ju je stalno uređivati, popravljati i dograđivati, a struja i telefon su uvedeni 1911. godine.

Na prijedlog Josipa Vrbića 1918. godine osnovan je “građevinski fond za streljanu” u koji su članovi davali dobrovoljne priloge u novcu i građevinskom materijalu, a značajna sredstva prikupljana su organizacijom svečanosti, koncerata i veselica s tombolom od kojih je sav prihod išao u društvenu blagajnu. U travnju 1921. godine završen je nacrt dogradnje novih prostorija, koji je izradio gradski mjernik Josip Polaschek, dok je Josip Vrbić, te godine proglašen za “kralja streljača”, izradio nacrt za novo strelište.

Tu zgradu u Grginom Dolu strijelci koriste sve do 1961. godine kada su na devedesetu obljetnicu doslovno izbačeni, inventar i oružje je s balkona bacano na zemlju, sve kako bi se društvena zgrada proširila i napravio ugostiteljski objekt, današnji Hotel Grgin Dol. Zanimljivo je da je osnova zgrade zadržana kroz svih 140 godina i samo je proširivana i dograđivana. Slijedećih deset godina trajala je borba članova društva da dobiju zamjenski teren za izgradnju nove društvene zgrade i strelišta.

Napokon je na 100. obljetnicu društva, 12. rujna 1971. godine, ponovno vlastitim sredstvima članova društva, završena zgrada streljane i malokalibarsko strelište na rekreacijskom centru kraj Orljave gdje se i danas nalazi. Sukladno postojećim zakonskim propisima, svi sportski objekti prešli su u vlasništvo jedinica lokalne uprave, pa je tako i objekat streljane prešao u vlasništvo Grada Požege. Sama zgrada streljane je u novije doba dograđena još jednom etažom, koja je uređena i data na korištenje drugim sportskim udrugama.

Značajne investicije od strane Grada Požege su izmjena dotrajale stolarije, te uvođenje plinske instalacije i sustava centralnog grijanja, čime su požeški strijelci dobili prostorije u kojima se mogu kvalitetno baviti streljačkim sportom u disciplinama zračnog i malokalibarskog oružja, što su svojim rezultatima svakako zaslužili i opravdali.

 

Iz rada društva

Društvo je prvih deset godina od osnutka 1871. godine bilo vrlo aktivno, a nakon toga izmjenjuju se razdoblja aktivnosti i stagnacije u radu. Jedan od uspona Društva počinje nakon održavanja glavne godišnje skupštine 28. travnja 1901. godine, pod vodstvom nadmeštra doktora Ladislava Viraga i tajnika doktora Ernesta Predragovića. Društvena zgrada se popravlja i svečano uređuje za živ društveni život, veselice i zabave. U to vrijeme priređuju se i "kraljevska strijeljanja" kojom prilikom najbolji strijelac dobiva naziv "kralj streljača". Najbolji strijelci dobivaju počasni znak i naziv “nadstreljač”.

Strijelci sudjeluju na brojnim službenim natjecanjima, a posebno dobre rezultate postižu na “zemaljskom streljanju” 1906. u Osijeku i Zagrebu, te “kraljevskom streljanju” 1910. u Zagrebu, gdje Ivan Reiter, Ivan Krepelka i Pavao Oremović osvajaju spomen-darove i priznanje “Majstorstvo za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju”. Nakon 75 godina samostalnog djelovanja, poslije Drugog svjetskog rata, točnije od 1946. godine, na temelju tadašnjih propisa durštvo više ne može djelovati samostalno, nego kao sekcija F.D. Jedinstvo.

Od 1949. godine, pa sve do 1993. društvo nosi naziv Streljačko društvo “Slavko Rončević”. O popularnosti streljačkog sporta u prošlosti najbolje govori podatak da je pedesetih godina prošlog stoljeća osnovano mnogo streljačkih družina u Požegi i okolnim mjestima, a Kotarski odbor je imao preko 1800 članova. Isto tako 1977. godine Općinski streljački savez imao je više od 1200 članova i organizirane streljačke družine u Pleternici, Kutjevu, Velikoj, Kamenskoj i drugim mjestima.

Izgradnjom nove zgrade streljane u Požegi, dobiveni su bolji uvjeti za rad, pa je od 1972. godine, pod vodstvom trenera Antuna Černušaka i Nikole Pilaša, osvojeno 22 medalje na republičkim i državnim prvenstvima u mlađim kategorijama.

Nakon Domovinskog rata, točnije 22. studenog 1993., održana je obnoviteljska skupština na kojoj je izabrano novo rukovodstvo. Za predsjednika je izabran Nikola Pilaš, dopredsjednika Antun Černušak i tajnika Mirko Čepelak. Na toj skupštini ponovno je vraćen povijesni naziv “Građansko streljačko društvo”.

Potpisivanjem pokroviteljskog ugovora s tvornicom Spin Valis, 1997. godine, uz povijesni naziv dodano je i ime sponzora, pa se društvo naziva Građansko streljačko društvo “Spin Valis”. U slijedećih sedam godina koliko je trajala ta suradnja, predsjednik je bio inženjer Krešimir Kukić a dopredsjednik Nikola Pilaš, društvo je doživjelo veliki procvat. Nabavljena je suvremena oprema, automatske mete, oružje, nastupalo se na mnogo natjecanja što je posljedično donijelo i odlične rezultate.

Na izbornoj skupštini 2011. Za predsjednika je izabran Domagoj Soukup, a za dopredsjednika Siniša Kuzmanović, koji zajedno sa starim tajnikom Zoranom Špolerom uspješno vode društvo, organiziraju nekoliko vrhunskih natjecanja na državnom nivou.

Nakon isteka njihovog mandata na izbornoj skupštini 2015. godine za predsjednika je izabran Željko Peternel, a za dospredsjednika Tomica Galović, koji zajedno s Izvršnim odborom čine sve da se društvo odupre pokušajima devastacije objekta streljane i opreme, oživjele se ponovno discipline gađanja vatrenim oružjem, prvenstveno malokalibarskim oružjem i PAP-ovkom.

Zahvaljujući svim gore navedenim ljudima i mnogima drugima ne manje vrijednima, koji su volonterski obavljali ili još uvijek obavljaju svoje funkcije, članovi Društva imali su odlične uvjete za treninge i natjecanja, nastupali su za reprezentaciju Hrvatske, osvojili 3 medalje na Svjetskim prvenstvima, 9 na Europskim prvenstvima, 52 medalje na Prvenstvima Hrvatske i 24 medalje u Hrvatskoj ligi.

 

Društveni život

Već smo napomenuli kako je Građansko streljačko društvo imalo značajnu ulogu u društvenom životu Grada požege kroz povijest, a nadaleko poznate bile su veselice, koncerti, zabave s glazbom i plesom. Jedna od takvih zabava bila je i redovna Martinjska zabava, a društvo je građane pozivalo riječima: “svim protivnicima suza, žeđe i jadikovki, dušmanima praznih džepova i boca, kao i svima onima koji se ugodno snalaze u našoj Streljačkoj klijeti pri punom buretu, masnom ražnju, pri dobroj gibanici i paprenjacima i s mlincima, a kraj lijepih gospođica srcu dragih drugarica.”

Krštenje mošta održavano je prema svim pravilima i uredbama “uz pravo pajdaško veselje i zabavu" sa slijedećim stihovima: “Ko god slatko vince pije Čašici se punoj smije; Komu pjesma, šala godi, Ravna se po staroj modi, I ko ne zna veće sreće Nego ražanj dok s' okreće Na Streljanu neka dođe Neće tamo zlo da prođe! ..."

Želja svih u društvu je da društvene prostorije ponovno postanu mjesto okupljanja svih koji su željni kvalitentno provesti slobodno vrijeme, ostvariti svoje sportske ambicije I prije svega dobro se zabaviti.

Pročitano 2164 puta Poslijednja izmjena dana Petak, 09 Rujan 2016 14:34